Povijesna i kulturna baština
Prostor općine Matulji kroz kraće je povijesno razdoblje pripadao ne samo različitim općinama već i različitim državama. Prostorni razvitak je pratio tijek društvenih događaja. Zbog te činjenice danas se dio prostorne dokumentacije nalazi u arhivama Austrije, Slovenije, Italije i Hrvatske.
Između dva svjetska rata na ovim prostorima Rapallskim je ugovorom 1920. godine teritorij kastavske općine podijeljen između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Riječke države i Kraljevine Italije. Mjesto Matulji i okolna sela pripadala su Kraljevini Italiji i od njih je 1921. godine stvorena općina Matulji. Na ostalom prostoru formirane su općine Podgrad (Vele i Male Mune i Žejane) i Jelšane (Rupa, Lipa, Šapjane, Pasjak i Brdce). Prvi označeni spis općine Matulji datira od 27. srpnja 1921. godine.
Broj stanovnika u Matuljima raste od 1880. godine do danas, s izuzetkom 1921. godine kada se broj stanovnika smanjio. Ovaj porast možemo povezati uz gradnju željezničke pruge.
Austrijsko društvo Južnih željeznica gradi 1857. godine željezničku prugu Beč – Trst, da bi 1873. godine izgradilo odvojak Pivka – Rijeka na kojoj Matulji postaju željeznička postaja Opatija. Postaje su još i Šapjane, Jurdani i Rukavac.
Razvojem Opatije kao klimatskog lječilišta, Matulji postaju i polazna postaja tramvajske pruge Matulji – Opatija – Lovran 1908. godine. Prvi svjetski rat prekinio je uspon Opatije, pa ona kao i Matulji stagniraju. Potpadanjem pod Kraljevinu Italiju ona postaje njeno periferno područje, a u turizmu supranikom talijanskim turističkim mjestima i zato dolazi do pada stanovnika 1921. godine u Matuljima.
Narječje
Na području općine Matulji govori se čakavskim narječjem. Sintaksa mjesnog govora Matulja i okolice razlikuje se od sintakse suvremenog hrvatskog književnog jezika. Najznačajniji sintaktički opis mjesnog govora obvezatno navodi položaj enklitike (redu riječi) kao izrazito uočljivu posebnost čakavskog narječja u odnosu na standardni jezik.
Nosilac rečeničnog ustrojstva jest predikat, on je temeljna sintaktička sastavnica svake rečenice. Najčešće izrečen glagolom: npr. “Čuvajte se mladega vina!”. Osim glagolskog, matuljski govor poznaje i imenski predikat složen od glagola biti i imenske riječi u nominativu, a rjeđe u nekom drugom padežu npr: “Naša općina je jedan od organizatori.”
- travinjat – naglo obolit
- škanj – drvena klupa
- zmantrat se – umoriti se
- žulit – bristi pod krpom
- snažit – pospremati
- savrat – srljat
- tapast – smotan
Graditeljska baština
Etnografska graditeljska baština vrlo je bogata. Osim pojedinih građevina i zdanja to su i cijela sela koja su zadržala tradicijsku organizaciju prostora kao npr. Kućeli, Zaluki, Vele Mune.
Zaseoci i sela koja su uvedena u registar spomenika kulture kao ruralna cjelina:
- “Andrejići”, zaseok Rukavca – uveden je kao ruralna cjelina u registar spomenika kulture. Zaseok sadrži kuće sa raznim stilskim obilježjima do jednostavnijih rustikalnih gradnji. Kamena gradnja pokazuje vidljive tragove klesarske vještine. U zaseoku postoji i “tornica”.
- Veli Brgud – čitavo je selo zaštićeno i registrirano. Veli Brgud je po smještaju krajolik, po samom nazivu te po unutrašnjoj organizaciji prostora dokumentira srednjovjekovno stočarsko naselje usko vezano uz pasišta i šumu, a tek naknadno orjentirano na obradu zemlje i na vinogradarstvo. Arhitektonski oblici gospodarskih zgrada, razmjerno dosta zastupani, zadržali su stariji oblik kamenog zdanja s pokrovom od biljne građe, te s karakterističnim podignutim zabatom.
- Selo Lipa, registrirano kao cijelina, ali ne kao rezultat etnološkog vrednovanja, već kao prostor kojega je obilježio fašističko – teroristički čin.
