Baština
Dobro došli u Matulje zeleno-plavo zaleđe Opatijske rivijere,
povijesnu razmeđu putova i mjesto odmora modernog turizma. Ovdje su u
prošlosti mlekarice hodale stoljetnim putovima, zvončari tjerali zimu i
nagovještali proljeće, a ugledni putnici dolazili vlakom na Opatijsku
rivijeru.
Danas, zvončari i dalje nastavljaju svoj ritualni ophod dok se prošlost isprepliće s novim dobom u kojemu su Matulji sve traženija destinacija za bijeg od svakodnevice i odmak od užurbanog načina života u izvrsno uređenim smještajnim objektima za odmor.
Na željezničkom kolodvoru Matulji – jednom od najslikovitijih zdanja ove vrste u ovim krajevima – osjetite kako je bilo putovati na Opatijsku rivijeru u prvim danima turizma, a zatim se počastite izvrsnom marendom u jednom od ugostiteljskih objekata.
Posjetite sva naselja u općini, uživajte u pogledima, osjetite dah prošlih vremena, kušajte specijalitete lokalne kuhinje, zaputite se putem mlekarica, te otkrijte puteve tradicionalnog ophoda zvončara, a za vrijeme karnevala ne propustite smotru zvončara u centru mjesta.
Pridružite nam se na tematskim pješačkim i biciklističkim turama koje će vam otkriti povijest ovog kraja, ne propustite koncerte i kazališne predstave u Matuljskom amfiteatru, a zimi doživite čaroliju Adventa i Božića uz bogat prigodni program.
Danas, zvončari i dalje nastavljaju svoj ritualni ophod dok se prošlost isprepliće s novim dobom u kojemu su Matulji sve traženija destinacija za bijeg od svakodnevice i odmak od užurbanog načina života u izvrsno uređenim smještajnim objektima za odmor.
Na željezničkom kolodvoru Matulji – jednom od najslikovitijih zdanja ove vrste u ovim krajevima – osjetite kako je bilo putovati na Opatijsku rivijeru u prvim danima turizma, a zatim se počastite izvrsnom marendom u jednom od ugostiteljskih objekata.
Posjetite sva naselja u općini, uživajte u pogledima, osjetite dah prošlih vremena, kušajte specijalitete lokalne kuhinje, zaputite se putem mlekarica, te otkrijte puteve tradicionalnog ophoda zvončara, a za vrijeme karnevala ne propustite smotru zvončara u centru mjesta.
Pridružite nam se na tematskim pješačkim i biciklističkim turama koje će vam otkriti povijest ovog kraja, ne propustite koncerte i kazališne predstave u Matuljskom amfiteatru, a zimi doživite čaroliju Adventa i Božića uz bogat prigodni program.
Povijesna i kulturna baština
Prostor općine Matulji kroz kraće je povijesno razdoblje pripadao ne samo različitim općinama već i različitim državama. Prostorni razvitak je pratio tijek društvenih događaja. Zbog te činjenice danas se dio prostorne dokumentacije nalazi u arhivama Austrije, Slovenije, Italije i Hrvatske.
Između dva svjetska rata na ovim prostorima Rapallskim je ugovorom 1920. godine teritorij kastavske općine podijeljen između Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Riječke države i Kraljevine Italije. Mjesto Matulji i okolna sela pripadala su Kraljevini Italiji i od njih je 1921. godine stvorena općina Matulji. Na ostalom prostoru formirane su općine Podgrad (Vele i Male Mune i Žejane) i Jelšane (Rupa, Lipa, Šapjane, Pasjak i Brdce). Prvi označeni spis općine Matulji datira od 27. srpnja 1921. godine.
Broj stanovnika u Matuljima raste od 1880. godine do danas, s izuzetkom 1921. godine kada se broj stanovnika smanjio. Ovaj porast možemo povezati uz gradnju željezničke pruge.
Austrijsko društvo Južnih željeznica gradi 1857. godine željezničku prugu Beč – Trst, da bi 1873. godine izgradilo odvojak Pivka – Rijeka na kojoj Matulji postaju željeznička postaja Opatija. Postaje su još i Šapjane, Jurdani i Rukavac.
Razvojem Opatije kao klimatskog lječilišta, Matulji postaju i polazna postaja tramvajske pruge Matulji – Opatija – Lovran 1908. godine. Prvi svjetski rat prekinio je uspon Opatije, pa ona kao i Matulji stagniraju. Potpadanjem pod Kraljevinu Italiju ona postaje njeno periferno područje, a u turizmu supranikom talijanskim turističkim mjestima i zato dolazi do pada stanovnika 1921. godine u Matuljima.
Narječje
Na području općine Matulji govori se čakavskim narječjem. Sintaksa mjesnog govora Matulja i okolice razlikuje se od sintakse suvremenog hrvatskog književnog jezika. Najznačajniji sintaktički opis mjesnog govora obvezatno navodi položaj enklitike (redu riječi) kao izrazito uočljivu posebnost čakavskog narječja u odnosu na standardni jezik.
Nosilac rečeničnog ustrojstva jest predikat, on je temeljna sintaktička sastavnica svake rečenice. Najčešće izrečen glagolom: npr. "Čuvajte se mladega vina!”. Osim glagolskog, matuljski govor poznaje i imenski predikat složen od glagola biti i imenske riječi u nominativu, a rjeđe u nekom drugom padežu npr: "Naša općina je jedan od organizatori.”
– travinjat – naglo obolit
– škanj – drvena klupa
– zmantrat se – umoriti se
– žulit – bristi pod krpom
– snažit – pospremati
– savrat – srljat
– tapast – smotan
Graditeljska baština
Etnografska graditeljska baština vrlo je bogata. Osim pojedinih građevina i zdanja to su i cijela sela koja su zadržala tradicijsku organizaciju prostora kao npr. Kućeli, Zaluki, Vele Mune.
Zaseoci i sela koja su uvedena u registar spomenika kulture kao ruralna cjelina:
– "Andrejići”, zaseok Rukavca – uveden je kao ruralna cjelina u registar spomenika kulture. Zaseok sadrži kuće sa raznim stilskim obilježjima do jednostavnijih rustikalnih gradnji. Kamena gradnja pokazuje vidljive tragove klesarske vještine. U zaseoku postoji i "tornica”.
– Veli Brgud – čitavo je selo zaštićeno i registrirano. Veli Brgud je po smještaju krajolik, po samom nazivu te po unutrašnjoj organizaciji prostora dokumentira srednjovjekovno stočarsko naselje usko vezano uz pasišta i šumu, a tek naknadno orjentirano na obradu zemlje i na vinogradarstvo. Arhitektonski oblici gospodarskih zgrada, razmjerno dosta zastupani, zadržali su stariji oblik kamenog zdanja s pokrovom od biljne građe, te s karakterističnim podignutim zabatom.
– Selo Lipa, registrirano kao cijelina, ali ne kao rezultat etnološkog vrednovanja, već kao prostor kojega je obilježio fašističko – teroristički čin.
Munski govori
Munski govori naziv je za najzapadniju skupinu ikavsko-ekavskih govora čakavskog narječja. Na području Općine Matulji, osim govora Velih i Malih Muna, u ovu skupinu spadaju govori Velog i Malog Brguda, Pasjaka i Šapjana.
Neke zajedničke karakteristike munskih govora jesu ikavsko-ekavska refleksija jata (misit testo i belo mliko) te pojava v na mjestu dočetnoga slogovnog l (biv, delav, kopav; kabav). U govoru Velih i Malih Muna osvjedočen je arhaični naglasak – tzv. čakavski akut, koji se ostvaruje i u zadnjem slogu (pũt, grĩh; G jd. ženẽ, sestrẽ; prezent gorĩ, rečẽ).
Žejanski jezik
Žejanski jezik/žejånska limba dobio je ime po mjestu Žejane/Žejân, koje se nalazi na sjeverozapadu Općine Matulji. Njime govori tridesetak mještana srednje i starije životne dobi. Žejanski jezik jedna je od varijanti jezika koji je u literaturi poznat pod tehničkim nazivom »istrorumunjski jezik« (ISO 6393 code `RUO`). Druga varijanta, vlaški jezik, govori se u Šušnjevici i okolici.
Žejanski i vlaški jezik uvršteni su na Listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske. Više o ovim visokougroženim jezicima možete saznati na: http://www.vlaski-zejanski.com/.
Ženska tradicijska odjeća
Ženska tradicijska odjeća Velih i Malih Muna te Žejana jedini je tip tradicijske odjeće na području Općine Matulji koji je u kontinuitetu sačuvan do današnjih dana. Od početka dvadesetog stoljeća postupno se napušta kao svakodnevni tip odijevanja, no sve do Drugog svjetskog rata većina Munki i Žejanki odijeva tradicijsku odjeću prilikom odlaska na misu, osobito za crkvenih blagdana.
Munska i žejanska ženska tradicijska odjeća po svojim je karakteristikama jednaka ženskom tipu odijevanja na području Ćićarije, no ističe se prepoznatljivim rupcem za glavu crvene boje (munski: facov/žejanski: faco) i čipkastim dekoracijama na pregači (firtuh) bogatog kolorita. Ostali su dijelovi ženske tradicijske odjeće košulja sastavljena od dva dijela: opleće i kotula, platnena odjeća na kline (vrhnja), odjeća na kline od crne pamučne tkanine (munski: kamižot/žejanski: počrnjenka), tkani vuneni pojas (munski: pas/žejanski: kånica), tanji pojas (cota) i čarape (munski: hlače/žejanski: bičvile). Danas se ženska tradicijska odjeća može vidjeti prilikom gostovanja munskih i žejanskih zvončara, tj. njihove pratnje na karnevalskim povorkama i na nastupima žejanskog folklornog društva.
Porijeklo imena Matulji
Mjesto Matulji, javlja se u pisanim povijesnim izvorima sredinom 17. stoljeća, a prethodi mu skup obiteljskog imena Matulja koje je izvorno zabilježeno Matuglia. Množina obitelji Matulja dala je malom zaseoku podno lokaliteta Frlanije ime Matulje koje je već početkom 19. stoljeća u službene dokumente uknjiženo u današnjem obliku – Matulji. Poput Matulja u povijesnim izvorima susrećemo prezimena (Brajan, Frlan, Pobar, Slavić…) po kojima su nazvana mnoga sela, zaseoci i lokaliteti Kastavštine.
Općina Matulji
Općina Matulji kao jedinica lokalne samouprave konstituirana je 10. travnja 1993. godine, a do tada je prostor općine bio u sastavu općine Opatija. Trokutasti grb podijeljen na tri plava polja u kojima se nalazi po jedno zlatno zvončarsko zvono, jer je općina Matulji poznata po Zvončarima te ih ima 9 grupa.